Tjedan mozga (Brain Avareness Week) međunarodna je znanstveno-obrazovno-promidžbena kampanja. Kampanja je pokrenuta s ciljem upoznavanja šire javnosti sa značajem istraživanja mozga u 21. stoljeću kao stoljeću uma. Također i kao održavanja dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga.

Tjedan mozga se održava jednom godišnje i traje tjedan dana. U Hrvatskoj se organizira od 2002. godine. Organiziraju ju Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga (kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain, EDAB) i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator je povremeno i HAZU. U organizaciji su se pridružile sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskoga društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima.

Tjedan mozga se obilježava već 20. godinu zaredom. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ove godine organiziraju Tjedan mozga od 15. do 19. ožujka.

Moždani udar – najčešća neurološka bolest

Moždani udar je među najčešćim uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Dovodi do brzog i rapidnog gubitka moždane funkcije, zbog poremećaja dotoka krvi u mozak. Može nastati zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) uzrokovane blokadom (arterijska embolija, tromboza) ili zbog krvarenja (istjecanje krvi )… Takvi događaji dovode do oštećenja moždanih stanica, što uzrokuje invaliditet. Također mijenja način života, kako fizički, tako emocionalno.

Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja, jer jednom kada se dogodi zahtijeva potpunu reorganizaciju života. Naravno, ako se dogodi u radno sposobnih ljudi, predstavlja problem za pojedinca, ali društvo i zajednicu u cjelini. Takva osoba se često ne može vratiti na svoje radno mjesto, što predstavlja socioekonomski problem za obitelj.

U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrtnosti s više od 6.000 umrlih svake godine, od toga 60% žena.

Nadalje u 15% svih umrlih žena uzrok je moždani udar. Procijenjeni broj svih novih slučajeva moždanih udara u Hrvatskoj je između 15.000 i 16.000 godišnje – oko 7.000 muškaraca i 8.000 žena. Većinom su to osobe starije životne dobi, s već pridruženim čimbenicima rizika (hipertenzija, šećerna bolest, masnoće, aritmije). Međutim u oko 20% slučajeva moždani udar nastaje i u mlađoj životnoj dobi, oko 45. godine života. Tu žene imaju posebne čimbenike rizika kao što je migrena, udružena s pušenjem, hormonalna terapija, prirođene promjene krvnih žila koje dovode do slabosti stijenke, promjene u koje ubrajamo trudnoću i razdoblje neposredno nakon trudnoće.

Moždani udar je nedovoljno prepoznat, nedovoljno dijagnosticiran i nedovoljno liječen. Ono što je važno kod moždanog udara je vrijeme, kako mi volimo reći „Time is brain“, vrijeme je mozak. Najvažnije je na vrijeme prepoznati znakove moždanog udara i potom se što brže javiti u hitnu službu. Pozivanje pomoći u prvim minutama, najbolja je pomoć u liječenju moždanog udara koja izravno utječe na ishod liječenja. U slučaju da nakon liječenja invaliditet ipak zaostane, potrebna je dugotrajna, uporna, ciljana rehabilitacija koja je ponekad i doživotna.

Znakovi moždanog udara

Najčešći simptomi moždanog udara su slabost ili utrnulost jedne strane tijela, poremećaj govora, poremećaj vida ili smetnje ravnoteže i koordinacije. U engleskom govornom području, što je globalno svjetski priznato, postoji akronim FAST – kratica koja može pomoći u brzom prepoznavanju znakova upozorenja i simptoma moždanog udara.

F= face ( lice) – u moždanom udaru može doći do asimetrije lica i usnih kutova, tako da se lice ” iskrivi”

A = arm ( ruka) – slabost ili kompletna oduzetost jedne ruke ukazuje na moždani udar

S= speech ( govor) – bolesnik s moždanim udarom može otežano izgovarati ili razumjeti ono što mu se govori

T= time ( vrijeme)- ako osoba pokazuje neke od gore navedenih simptoma, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć -194.

Uz navedene simptome moždani udar se može manifestirati i poremećajem stanja svijesti, epileptičkim napadajem, promjenama osjeta u polovici tijela i lica, smetnjama hoda, osjećajem gubitka ravnoteže, vrtoglavicom, koja može biti praćena mučninom i povraćanjem, promjenama vida, duplim slikama, te jakom glavoboljom. Nekada znakovi mogu biti i promjene raspoloženja, zbunjenost, konfuzija, gubitak pamćenja.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika se tradicionalno dijele na one na koje ne možemo utjecati ( dob, spol, rasna pripadnost, genetska sklonost), te na one na koje možemo utjecati ( hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, srčana aritmija -fibrilacija atrija, druge srčane bolesti, pretilost, primjena oralnih kontraceptiva, pušenje cigareta, prethodni inafrkt srca, prethoni moždani udar, prethodna tranzitorna ishemijska ataka, hiperkoagulabilna stanja, hiperhomocisteinemija, razni arteritisi, vaskulitsi). Na većinu čimebnika rizika možemo utjecati , ali to zahtjeva izlazak iz naše zone komfora.

80% moždanih udara se može spriječiti

Moždani udar i cerebrovaskularne bolesti se u 80% slučajeva mogu spriječiti. Kako bi prevencija bila potpunija opravdano je ići na redovite preglede, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi. Potrebno je na vrijeme prepoznati čimbenike rizika i pravodobno ih regulirati i liječiti. Za to nam je potrebna dobra laboratorijska, neuroradiološka ( CT – kompjutorizirana tomografija, MRI – magnetska rezonanca, MRA magnetska angiografija, PET CT – pozitronska emisijska tomografija), te neurosonološka (Color doppler flow imaging) dijagnostika. Uz sve navedeno ključnu ulogu u spriječavanju i ranom otkrivanju cerebrovaskularnih bolesti ima detaljan klinički pregled, te interdisciplinarni i individualni pristup svakom bolesniku.

doc. prim. dr. sc. Ružica Palić Kramarić, dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti

Naručite se već danas na specijalistički pregled i konzultacije neurologa pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na [email protected] u Poliklinici Medikol i to u:

  • Zagrebu – Voćarska cesta 106,
  • Osijeku – Josipa Jurja Strossmayera 141 ,
  • Čakovcu – Franca Prešerna 13.