Kako proteinska dijeta utječe na zdravlje bubrega?

Sve više stanovništva u razvijenim zemljama ispunjava kriterije za dijagnozu pretilosti. Stoga i ne čudi kako raste interes za dijete s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom bjelančevina. Ponovno oživljena popularnost takvih dijeta možda je djelomično potaknuta njihovim promoviranjem na društvenim mrežama kao učinkovito sredstvo za brzo mršavljenje i bolju kontrolu glikemije.

Proteinska dijeta i utjecaj na bubrege

Iako su visokoproteinske dijete i dalje popularne za mršavljenje i dijabetes tipa 2, dokazi upućuju na to da se pogoršanje bubrežne funkcije može dogoditi kod pojedinaca s – a možda i bez – oštećene funkcije bubrega. Visoki unos proteina hranom može uzrokovati povišen krvni tlak unutar bubrežnih struktura. To može biti uzrok oštećenja, a potom rezultira i pojavom proteina u urinu. Također je moguće da dugotrajni visoki unos proteina dovede i do nove kronične bubrežne bolesti.

Kvaliteta prehrambenih proteina također može igrati ulogu u zdravlju bubrega. U usporedbi s proteinima iz biljnih izvora, životinjski proteini su povezani s većim rizikom bubrežnog oštećenja. Potencijalni medijatori oštećenja bubrega životinjskim proteinima uključuju neravnotežu crijevnog mikrobioma i posljedičnu upalu.

Jedinstven plan prehrane ne postoji

Jedinstven plan prehrane ne postoji

Ne postoji jedan točan plan prehrane za svakoga, a naročito ne za osobe s bubrežnom bolešću.

Pristup mora biti individualan, jer ovisi i o stupnju oštećenja bubrežne funkcije, popratnim bolestima i lijekovima koje uzimate.

No, neke su napomene svima korisne. Je li proteinska dijeta baš za svakoga i ima li „zamki” za naše zdravlje? Opterećuje li puno proteina rad bubrega?


Vašem tijelu trebaju proteini kako bi sudjelovali u izgradnji mišića, obnovi tkiva i borbi protiv infekcija. Ako imate bolest bubrega, možda ćete morati pripaziti koliko proteina unosite. Previše proteina može uzrokovati nakupljanje otpadnih tvari u krvi, a vaši bubrezi možda neće moći ukloniti sav dodatni otpad. Međutim, ako je unos proteina premali, to može uzrokovati druge probleme, stoga je važno jesti pravu količinu svaki dan.

Osobe s oboljenjima bubrega trebaju kontrolirati količinu koju unose u organizam

Procijenjena prosječna potreba za unosom proteina je 0,6 g proteina po kilogramu idealne tjelesne težine dnevno. To odgovara količini proteina potrebnoj da se izbjegne negativna ravnoteža dušika i zadovolji polovica potreba organizma.

Preporučeni dnevni unos proteina je 0,83 g/kg dnevno i izračunat je da zadovolji potrebe 97%–98% populacije.

Prema službenoj definiciji visokoproteinske dijete, većina definicija postavlja prag između 1,2 i 2,0 g/kg dnevno. Unutar ovog raspona, potrošnja proteina >1,5 g/kg dnevno općenito se smatra dijetom bogatom proteinima. Popularne dijete za mršavljenje potiču veće količine proteina dok ograničavaju količinu ugljikohidrata, na temelju pretpostavke da su svi ugljikohidrati nepoželjni . Važno je istaknuti kako je ta pretpostavka netočna i opovrgnuta u literaturi.

Iako se takve dijete razlikuju, ove strategije mršavljenja obično preporučuju da između 25% i 35% unesenih kalorija treba biti iz proteina, a <45% kalorija treba biti iz ugljikohidrata.

Keto dijeta

U ekstremnim slučajevima, kao što je ketogena dijeta, <5%–10% kalorija dolazi iz ugljikohidrata.

Iako je ketogena dijeta nedavno dobila nerazmjernu količinu pozornosti jer navodno pomaže u liječenju pretilosti i dijabetesa tipa 2, ograničeni su dokazi da ona zapravo nudi takve dobrobiti.

Ova dijeta nije bez posljedica, već može proizvesti štetne učinke kod prosječnog držatelja dijete, kao što su:

  • povećana razina masnoća u krvi
  • nedostatak vitamina i minerala i
  • umor.

Za pacijente s bubrežnom bolešću ili s visokim rizikom od nje, ketogena dijeta može dodatno nepovoljno promijeniti omjer rizika i koristi stvarajući rizike specifične za bubrege.

Ukratko, ketogena dijeta ograničava unos ugljikohidrata kao izvora energije i umjesto toga naglašava korištenje (unesene i pohranjene) masti, što rezultira proizvodnjom ketona (i daje naziv dijeti). Dijeta naglašava unos od 1,2–2,0 g/kg bjelančevina dnevno, što je unutar raspona dijete s umjereno visokim do visokim razinama bjelančevina.

Za bolesnike s postojećom bolešću bubrega, visok unos bjelančevina dijetom može ubrzati napredovanje bubrežne bolesti. Za osobe bez bubrežne bolesti postoje ograničeni dokazi koji upućuju na to da ove dijete predstavljaju opasnost. Međutim, podaci iz literature pokazuju da životinjske bjelančevine—sastavni dio mnogih ketogenih dijeta—mogu povećati rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti.

Stavite zdravlje na prvo mjesto i prije odluke o bilo kojoj dijeti posavjetujte se s liječnikom specijalistom. U Poliklinici Medikol možete obaviti specijalistički pregled i konzultacije u sklopu internističke nefrološke ambulante. Naručiti se možete pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na [email protected].

Autor teksta: Doc. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med. specijalist interne medicine i subspecijalist nefrologije