Tumorski biljezi su biokemijske molekule (supstance) koje luče stanice tumora ili ih luči naš organizam kao odgovor na tumorsko tkivo. Kako bi određeni analit postao tumorski biljeg on mora udovoljiti nekoliko kriterija:
luče ga isključivo stanice tumora, a minimalno ili nikako ga ne luče zdrava tkiva te se ne luči u benignim stanjima; mora biti mjerljiv u cirkulaciji, a istovremeno imati kartki životni vijek u cirkulaciji, kako bi mogli pratiti padaju li vrijednosti u krvi nakon terapije; poželjno je da vrijednosti tumorskih biljega koreliraju s veličinom tumorske mase, da imaju viskou dijagnostičku osjetljivost i specifičnost i dr. Idealnog tumorskog biljega u biološkim sustavima nema.
Zašto se mjere tumorski biljezi i tko bi ih trebao mjeriti? Određeni tumorski biljezi se koriste u probiru opće (uvjetno zdrave) populacije te su ušli preventivne programe ranog otkrivanja tumora primjerice ukupni PSA kod tumora prostate, okultno krvarenje kod karcinoma debelog crijeva i rektuma i drugi. Postoje i tumorski biljezi koje nije preporučljivo koristiti u probiru iz razloga što ih ne luče samo stanice tumorskog tkiva nego se luče i u benignim stanjima, primjerice karbohidratni antigen Ca 125 kod endometrioze ili biljeg Ca 19-9 kod upalnih bolesti želuca, crijeva i drugih bolesti ili stanja probavnog trakta. Stoga se velika većina tumorskih biljega koristi u diferencijalnoj dijagnostici već postavljenih dijagnoza tumorske bolesti. Karbohidratni antigen Ca 15-3 za dojku, Ca 125 ginekološki tumori, Alfa-fetoprotein tumori jetre, BetahCG i LDH tumori testisa, onkofetalni protein CEA i karbohidratni Ca 19-9 kod tumora debelog i završnog dijela crijeva i drugi. U tim slučajevima se tumorski biljezi određuju prije invazivnih metoda liječenja (kirurški, kemoterapija i radioterapija, hormonska terapija kod hormonski (estrogen i progesteron) pozitivnih tumora dojke te nakon takvih inetrvencija kako bi se pratio pad tumorskih biljega i terapijski odgovor pacijenta.
Koje su njihove referentne vrijednosti? Kako bi razumjeli pojam referentnih vrijednosti tumorskih biljega potrebno je znati način izračuna referentnih vrijednosti bilo kojeg biokemijskog analita. Najprije je potrebno odabrati referentnu populaciju, barem 120 zdravih ispitanika, što imamo više zdravih ispitanika tim bolje. Zatim se statističkim testovima izračunava raspon normalne razdiobe vrijednosti tzv. zvonolika krivulja. Vrijednosti koje se uzimaju će pokriti 95% zdrave populacije, vrijednosti između 2,5 i 97,5 percentila. Na taj način dobivamo referentnu vrijednost ispitivanog analita od interesa. Potpuno jednako se izračunavaju i referentne vrijednosti tumorskih biljega s tim da donja granica referentnog intervala nije klinički značajna pa u tom slučaju govorimo samo o gornjoj graničnoj vrijednosti, primjerice manje od 37 mIU/mL.
Rak dojke je ipak i dalje najčešće sijelo raka kod žena. Što nam mogu pokazati tumorski biljezi dojki, a što ginekološki biljezi? Na što upozoravaju? Oba tumorska biljega se koriste u praćenju tumorske bolesti pogotovo nakon liječenja jer će pad vrijednosti tumorskih biljega ukazivati na dobar terapijski odgovor dok će ponovni porast tumorskih biljega ukazivati na recidiv i loš su prognostički pokazatelj. Kod tumora dojke, a isto se odnosi i na druge tumore, potrebno je pratiti rizične čimbenike (pozitivna obiteljska anamneza, loše prehrambene navike, pretilost, pušenje uzimanje alkohola (više od jedne čaše dnevno povećava rizik za razvoj tumora dojke za 20%), hormonska terapija i drugi. Potrebno je odlaziti na redovne preventivne preglede mamografija i UZV dojke su obvezni iznad 40.-te godine starosti u žena, samopregled dojki, redovni ginekološki pregledi te PAPA test jednom godišnje i/ili svake 3 godine ukoliko su nalazi PAPA testa uredni. Nažalost u Hrvatskoj, iako je gotovo 3000 novootkrivenih tumora dojke godišnje te svake godine umire 600 žena od tumora dojke, odaziv na preventivne preglede je nizak oko 20%, dok smo drugi po smrtnosti u Europi. Stoga odazivanje na preventivne preglede može spasiti puno života.
