Anemija predstavlja jedan od najčešćih prehrambenih poremećaja koji posebice pogađa trudnice, dojenčad, adolescente i žene reproduktivne dobi. Najčešći uzrok nastanka je nedostatan unos željeza hranom, međutim može nastati i kao posljedica krvarenja iz probavnog ili urinarnog trakta.

Razvoj anemije može se podijeliti u tri faze. Prvu fazu karakterizira nemogućnost tijela da apsorbira željezo iz hrane u potrebnim količinama, a drugu fazu smanjenje koncentracije serumskog željeza te smanjenje sinteze hemoglobina. Treću fazu karakterizira postupno opadanje svih kliničkih parametara te se javljaju klasični simptomi smanjenog kapaciteta prijenosa kisika u stanice (umor, slabost, kratkoća daha).

Održavanje ravnoteže željeza u organizmu od ključne je važnosti s obzirom na to da i deficit željeza i prekomjerno nakupljanje željeza u organizmu mogu narušiti zdravlje.

Bez obzira na sadržaj željeza u hrani, važan faktor je bioiskoristivost željeza u raznim namirnicama. Željezo se apsorbira u duodenumu i gornjem dijelu tankog crijeva kao hem-željezo ili fero ioni. Apsorpcija hem-željeza je puno veća te je neovisna o sastavu hrane i kiselosti želuca. Snažan utjecaj na povoljniju apsorpciju željeza ima askorbinska kiselina, odnosno vitamin C. Pozitivan utjecaj na apsorpciju ima također i meso, odnosno proteini mesa koji sadrže cistein. Inhibitori apsorpcije su fitinska kiselina u biljnoj hrani, taninska kiselina i polifenoli u kavi i čaju, sojini proteini i kazein, fosfati i oksalati. Apsorpciju željeza također inhibiraju određeni minerali poput magnezija, kalcija, kadmija i kobalta. S obzirom na navedeno kod terapije željezom preporuča se paralelno uzimanje vitamina C, a izbjegava uzimanje preparata željeza s hranom i čajem.

Dijetoterapiju ovog poremećaja svakako karakterizira raznolika prehrana koja treba zadovoljiti nutritivne potrebe bolesnika. Povećanje proteinskog profila obroka u vidu mesa svakako može pomoći u povećanju apsorbirane količine željeza. Preporuča se uzimanje prehrambenih sastojaka koji povećavaju apsorpciju željeza uz obrok (npr. voćni sokovi koji sadrže askorbat). Biljna hrana u pravilu sadrži željezo koje se teže apsorbira, a ujedno sadrži i fitate koji inhibiraju apsorpciju u probavnom traktu. Važno je napomenuti kako je samo dijetoterapijom teško postići terapijski učinak liječenja anemije. Zbog toga se u kasnoj fazi anemije pribjegava suplementaciji željezom.

Kada govorimo o suplementaciji potrebno je obratiti pozornost na nekoliko važnih čimbenika. Standardni pripravak i ujedno najjeftiniji oblik je fero-sulfat. Željezo treba uzimati tri ili četiri dnevne doze 1 sat prije jela. Terapiju je najčešće potrebno nastaviti 3-6 mjeseci nakon normalizacije nalaza hemoglobina zbog popunjavanja rezervi. Potrebno je pripaziti na inhibitore iz hrane koji mogu smanjiti stupanj aspsorpcije.

Napisala Monika Fumić, mag. nutr.

Ako trebate nutrcionističko savjetovanje kao i pomoć u u planiranju obroka nazovite 072 12 12 12 ili pošaljite mail na [email protected]